Glavobolja koja se stalno vraća – Kada je vreme za pregled neurologa?

Glavobolja je toliko česta tegoba da je mnogi ljudi vremenom počnu doživljavati kao sastavni deo svakodnevice. Pojavi se nakon napornog dana, manjka sna, dugog rada za računarom ili perioda pojačanog stresa, popusti nakon odmora ili analgetika i ubrzo bude zaboravljena.

Međutim, glavobolja koja se stalno vraća značajno menja situaciju. Ako se bol javlja nekoliko puta mesečno, postaje intenzivniji, menja karakter ili počinje da ometa posao, san i svakodnevne aktivnosti, nije dovoljno samo iznova ublažavati simptom. Potrebno je utvrditi zašto se glavobolja ponavlja.

Većina glavobolja nije posledica ozbiljnog oboljenja, ali određeni obrasci i prateći simptomi zahtevaju detaljniju medicinsku procenu. Posebno su važni nagla i izrazito jaka glavobolja, novonastala glavobolja sa neurološkim simptomima, poremećajem svesti ili temperaturom i znacima meningealne iritacije.

Zato pitanje nije samo koliko glavobolja boli. Važno je kada se javlja, koliko često se ponavlja, koliko traje, kako izgleda bol i da li ga prate drugi simptomi.

Zašto se glavobolja stalno vraća?

Glavobolja koja se stalno vraća nije jedna bolest sa jednim uzrokom, već simptom koji može nastati u okviru različitih poremećaja i zdravstvenih stanja. Zbog toga učestalost bola sama po sebi nije dovoljna za utvrđivanje uzroka.

Sa medicinskog stanovišta, glavobolje se prvenstveno dele na primarne i sekundarne.

Kod primarnih glavobolja bol nije posledica druge bolesti koja bi mogla da objasni simptome, već predstavlja osnovni poremećaj. Najpoznatiji predstavnici ove grupe su migrena i tenziona glavobolja.

Sekundarna glavobolja nastaje kao posledica drugog zdravstvenog stanja. Spektar mogućih uzroka je veoma širok – od relativno čestih i manje ozbiljnih stanja do bolesti koje zahtevaju brzo dijagnostikovanje i lečenje.

Upravo zato se ponavljajuća glavobolja ne procenjuje samo prema tome koliko boli. Za neurologa je veoma važan obrazac glavobolje. Procena obuhvata pitanja o tome kada je bol prvi put nastao, koliko često se javlja, koliko pojedinačni napad traje, da li se intenzitet menja, gde je bol lokalizovan i kakvog je karaktera – pulsirajućeg, pritiskajućeg, stežućeg ili drugačijeg.

Podjednako su značajni prateći simptomi. Mučnina, povraćanje, osetljivost na svetlost i zvuk, smetnje vida, vrtoglavica, utrnulost, slabost ili drugi neurološki simptomi mogu pomoći u usmeravanju dalje dijagnostičke procene.

Važno je analizirati i dinamiku glavobolje tokom vremena. Ako osoba godinama ima glavobolju približno istih karakteristika, to predstavlja drugačiju kliničku situaciju od novonastale glavobolje koja postaje sve intenzivnija ili češća. Promena ranije stabilnog obrasca može biti razlog za detaljniju procenu čak i kod pacijenta koji je već imao dijagnostikovanu primarnu glavobolju.

Ponavljanje glavobolje može biti povezano i sa određenim provocirajućim faktorima. Kod pojedinih osoba promene ritma spavanja, stres, preskakanje obroka ili drugi individualni faktori mogu biti povezani sa pojavom napada.

Kada česta glavobolja više nije „samo glavobolja“?

Povremena glavobolja veoma je česta i sama po sebi ne mora biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Međutim, kada bol postane učestao, progresivan, promeni raniji obrazac ili počne značajno da utiče na svakodnevno funkcionisanje, potrebno je pristupiti mu ozbiljnije.

Ne postoji jedan univerzalan broj napada koji automatski određuje kada je potreban neurološki pregled. U proceni je važna kombinacija učestalosti, trajanja, intenziteta, karakteristika bola, pratećih simptoma i promena u odnosu na ranije glavobolje.

Jedan od važnijih razloga za pregled jeste promena obrasca. Ako je osoba ranije imala povremene glavobolje, a one počnu da se pojavljuju znatno češće, traju duže ili postaju intenzivnije, takvu promenu ne treba ignorisati. Isto važi kada se pojavi potpuno nov tip bola koji se razlikuje od glavobolja koje je pacijent ranije poznavao.

Važan pokazatelj predstavlja i stepen u kojem glavobolja remeti svakodnevno funkcionisanje. Ako zbog napada osoba mora da prekida posao, izbegava uobičajene aktivnosti, povlači se u zamračenu prostoriju ili redovno koristi lekove kako bi mogla normalno da funkcioniše, više nije reč samo o pitanju intenziteta bola. Potrebno je proceniti učestalost i opterećenje koje glavobolja stvara u svakodnevnom životu.

Posebnu grupu predstavljaju simptomi koji mogu ukazivati na potrebu za hitnom medicinskom procenom.Nagla, veoma intenzivna glavobolja koja brzo dostiže maksimalnu jačinu zahteva posebnu pažnju. Isto važi kada je novonastala glavobolja praćena poremećajem svesti, novim neurološkim deficitom, izraženim poremećajem ravnoteže, temperaturom uz znake meningealne iritacije ili drugim alarmantnim simptomima.

Migrena – jedan od najčešćih glavobolja koja se stalno vraća

Migrena je primarni neurološki poremećaj koji se karakteriše ponavljajućim napadima glavobolje i karakterističnim pratećim simptomima. Zbog toga je pogrešno svoditi migrenu samo na „veoma jaku glavobolju“.

Kod tipičnog migrenskog napada bol može biti pulsirajućeg karaktera, srednjeg do jakog intenziteta i često jednostran. Mada nije kod svih pacijenata ograničen samo na jednu stranu glave.

Važna karakteristika jeste i mogućnost pogoršavanja bola tokom uobičajene fizičke aktivnosti.

Migrenu često prate simptomi koji je razlikuju od nekih drugih oblika glavobolje. Među najkarakterističnijim su mučnina, sa ili bez povraćanja, kao i izražena osetljivost na svetlost i zvuk. Kombinacija glavobolje i ovih pratećih simptoma može privremeno smanjiti sposobnost osobe da obavlja uobičajene aktivnosti.

Kod dela pacijenata migrena se javlja sa aurom. Aura predstavlja prolazne neurološke simptome koji se najčešće razvijaju pre glavobolje. Pri čemu njihov odnos prema fazi bola može varirati. Najpoznatije su vizuelne manifestacije, ali aura može uključivati i senzorne ili govorno-jezičke simptome.

Kod ponavljajućih napada važno je proceniti i njihovu učestalost. Sa povećanjem broja dana sa glavoboljom menja se i terapijski pristup, pa podatak koliko dana mesečno osoba ima glavobolju ima značajnu kliničku vrednost.

Takođe je važno razlikovati akutno lečenje napada od preventivne terapije. Akutna terapija ima za cilj ublažavanje već započetog napada, dok se preventivni pristup kod odgovarajućih pacijenata koristi sa ciljem smanjenja učestalosti i opterećenja migrenom.

Kako prepoznati tenzionu glavobolju?

Tenziona glavobolja je primarni poremećaj glavobolje koji se tipično manifestuje pritiskajućim ili stežućim bolom, najčešće blagog do umerenog intenziteta.

Za razliku od tipične migrene, bol kod tenzione glavobolje uglavnom nije pulsirajućeg karaktera. Pacijenti ga često opisuju kao pritisak, zatezanje ili stezanje glave. Bol je najčešće obostran, mada sama lokalizacija nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Još jedna karakteristika koja može pomoći u razlikovanju jeste odnos prema fizičkoj aktivnosti. Kod tipične tenzione glavobolje uobičajene aktivnosti poput hodanja ili penjanja uz stepenice uglavnom ne dovode do karakterističnog pogoršanja bola kakvo se može javiti kod migrene.

Razlike postoje i kada su u pitanju prateći simptomi. Tenziona glavobolja obično nije praćena kombinacijom izražene mučnine, povraćanja i intenzivne osetljivosti na svetlost i zvuk koja se može javiti tokom migrenskog napada. To, međutim, ne znači da je svaku glavobolju bez mučnine moguće automatski proglasiti tenzijskom.

Važno je razlikovati i povremenu od veoma učestale tenzione glavobolje. Ako se epizode ponavljaju sve češće, ukupno opterećenje za pacijenta može postati značajno čak i kada pojedinačni napad nije veoma intenzivan. Upravo zato intenzitet nije jedino merilo ozbiljnosti problema.

Glavobolja koja se stalno vraća umerenog intenziteta može imati veći uticaj na koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet života od retke, ali intenzivnije epizode.

Glavobolja i vrtoglavica – kada je potreban neurolog?

Glavobolja i vrtoglavica su česti simptomi i mogu se javiti zajedno iz različitih razloga. Sama njihova kombinacija ne znači automatski da postoji ozbiljno neurološko oboljenje. Ipak, ponavljane, novonastale ili progresivne tegobe zahtevaju pažljiviju procenu, naročito kada utiču na ravnotežu, hod, vid ili svakodnevno funkcionisanje.

Važno je najpre razlikovati šta pacijent podrazumeva pod vrtoglavicom. U svakodnevnom govoru ovaj izraz može opisivati više različitih osećaja: rotacionu vrtoglavicu, nestabilnost, osećaj propadanja, omaglicu ili nesigurnost pri hodu. Ove tegobe nemaju uvek isti uzrok, pa njihov tačan opis ima veliki značaj za dalju dijagnostiku.

Sa neurološkog stanovišta, posebno je važno proceniti kako su glavobolja i vrtoglavica nastale, da li su se pojavile istovremeno, koliko traju i da li ih prate drugi simptomi.

Posebnu pažnju zahtevaju naglo nastale neurološke tegobe. Ako se jaka glavobolja i vrtoglavica pojave iznenada zajedno sa slabošću jedne strane tela, asimetrijom lica, poremećajem govora, izraženom nestabilnošću ili naglim smetnjama vida, potrebna je hitna medicinska procena.

Važno je i razumeti da vrtoglavica može biti povezana sa različitim sistemima organizma. Ne potiče svaka vrtoglavica iz centralnog nervnog sistema, kao što ni svaka glavobolja nije neurološki alarm.

Upravo zato pregled ima za cilj da napravi razliku između benignijih i češćih uzroka i simptoma koji zahtevaju dodatnu neurološku obradu.

Koji simptomi uz glavobolju predstavljaju upozorenje?

Jedan od najvažnijih delova procene glavobolje jeste prepoznavanje znakova upozorenja koji mogu ukazivati na sekundarni uzrok i zahtevati hitniju procenu.

Posebno ozbiljno treba shvatiti iznenadnu, veoma intenzivnu glavobolju koja brzo dostiže maksimalnu jačinu. Ovakav tip bola često se opisuje terminom thunderclap headache i zahteva hitnu medicinsku procenu.

Alarmantni mogu biti i:

  • glavobolja uz poremećaj svesti;
  • novonastala slabost ili utrnulost jedne strane tela;
  • nov poremećaj govora;
  • iznenadna promena ili gubitak vida;
  • izrazita nestabilnost ili poremećaj koordinacije;
  • glavobolja uz temperaturu i znake meningealne iritacije;
  • nova ili progresivna glavobolja kod osobe starije od 50 godina;
  • glavobolja koja se značajno razlikuje od prethodnih.

Američka akademija porodičnih lekara navodi iznenadnu thunderclap glavobolju, temperaturu sa znacima meningealne iritacije, papiledem sa fokalnim neurološkim znacima i poremećaj svesti među crvenim zastavicama koje zahtevaju dalju, odnosno u određenim situacijama hitnu evaluaciju.

U takvoj situaciji ne čeka se redovan termin kod neurologa, već se odmah traži hitna medicinska pomoć.

Da li mesto na kojem boli glava otkriva uzrok?

Lokalizacija bola može neurologu dati korisne informacije, ali sama po sebi uglavnom nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Bol može biti jednostran, obostran, čeoni, slepoočni, potiljačni ili difuzan. Jednostrana pulsirajuća glavobolja može biti karakteristična za migrenu, ali nije svaka jednostrana glavobolja migrena. Isto tako, bol u potiljku ne znači automatski da je uzrok visok krvni pritisak ili problem vratne kičme.

Mnogo je važnije analizirati lokalizaciju zajedno sa ostalim karakteristikama. Neurologa će zanimati da li bol pulsira ili pritiska, koliko traje, šta ga provocira, koliko često se javlja, da li se pogoršava tokom aktivnosti i postoje li mučnina, povraćanje, fotoosetljivost, neurološke smetnje ili drugi simptomi.

Zbog toga opis „boli me potiljak“ ili „boli me iza oka“ predstavlja početnu informaciju, a ne dijagnozu.

Može li prečesto uzimanje analgetika da pogorša problem?

Kada se glavobolja ponavlja, prirodna reakcija je posegnuti za lekom protiv bolova. Međutim, učestalo samostalno uzimanje akutne terapije može kod nekih osoba doprineti razvoju glavobolje povezane sa prekomernom upotrebom lekova.

Tada se može formirati problematičan obrazac: glavobolja se javlja često, lek donese privremeno olakšanje, a potreba za njegovim uzimanjem postaje sve češća.

Zato kod ponavljajućih glavobolja cilj ne treba da bude samo pronalaženje analgetika koji trenutno najbrže deluje. Potrebno je utvrditi tip glavobolje, njenu učestalost, moguće okidače i adekvatan plan terapije.

Posebno je korisno lekaru precizno reći koje lekove koristite, u kojoj dozi i koliko dana mesečno ih uzimate. Terapiju ne treba samoinicijativno ukidati ili menjati bez odgovarajućeg medicinskog saveta.

Zašto je dnevnik glavobolje koristan pre pregleda?

Glavobolja je subjektivan simptom, pa informacije koje pacijent daje imaju veliku dijagnostičku vrednost.

Problem je što se nakon nekoliko nedelja često teško možemo precizno setiti kada se svaki napad dogodio, koliko je trajao i šta mu je prethodilo. Zato dnevnik glavobolje može biti veoma koristan.

U njega možete beležiti:

  • datum i vreme početka glavobolje;
  • koliko dugo je trajala;
  • intenzitet bola;
  • mesto i karakter bola;
  • prateće simptome;
  • moguće provocirajuće faktore;
  • lek koji ste uzeli i njegov efekat;
  • kod žena, povezanost sa menstrualnim ciklusom kada je relevantna.

Posle nekoliko nedelja mogu postati vidljivi obrasci koje je teško uočiti oslanjajući se samo na pamćenje. Dnevnik ne postavlja dijagnozu, ali neurologu može pružiti preciznije informacije o učestalosti, karakteru i dinamici tegoba.

Kako izgleda pregled neurologa zbog čestih glavobolja?

Pregled neurologa zbog ponavljajuće glavobolje počinje detaljnom anamnezom. Lekar će želeti da sazna kada su glavobolje počele, koliko često se pojavljuju, koliko traju, gde boli, kakav je karakter bola, šta ga pogoršava ili ublažava i koji simptomi ga prate. Važne su i informacije o ranijim bolestima, lekovima, porodičnoj istoriji, eventualnim povredama i prethodnoj dijagnostici.

Nakon razgovora sledi neurološki pregled. U okviru neurološkog pregleda procenjuju se različite funkcije nervnog sistema. One mogu obuhvatiti procenu svesti, pamćenja, govora i orijentacije, kranijalnih nerava, refleksa, koordinacije i mišićne snage.

Ovakva procena pomaže neurologu da utvrdi da li klinička slika odgovara primarnoj glavobolji ili postoje elementi zbog kojih je potrebno dalje ispitivanje.

Da li svaka glavobolja koja se stalno vraća zahteva magnetnu rezonancu?

Ne. Ovo je važno pitanje jer pacijenti ponekad očekuju da će zbog svake ponavljajuće glavobolje automatski biti upućeni na MR ili CT.

O potrebi za snimanjem odlučuje lekar na osnovu anamneze, karakteristika glavobolje, neurološkog nalaza, uzrasta, faktora rizika i prisustva znakova upozorenja. Ako postoje indikacije, dodatna dijagnostika može uključiti MR ili CT glave, a u zavisnosti od kliničke slike i druge pretrage.

Pored MR ili CT, kao dodatne dijagnostičke procedure mogu se sprovoditi i EEG, EMNG i kolor dopler krvnih sudova glave i vrata. Dakle, cilj nije uraditi što više analiza, već izabrati one koje su medicinski opravdane za konkretnog pacijenta.

Ako se glavobolja ponavlja, menja ili počinje ozbiljno da utiče na svakodnevni život, zakažite pregled neurologa u M Medical Clinic. Cilj nije samo ublažiti sledeći napad bola, već utvrditi njegov uzrok i dobiti plan prilagođen vašem zdravstvenom stanju.

Najčešća pitanja

Koliko česte glavobolje su razlog za pregled neurologa?

Ne postoji samo jedan broj koji važi za sve pacijente. Pregled treba razmotriti kada se glavobolje ponavljaju, postaju učestalije ili intenzivnije, menjaju karakter, ometaju normalno funkcionisanje ili su praćene drugim simptomima.

Da li je svakodnevna glavobolja normalna?

Glavobolju koja se javlja svakodnevno ili gotovo svakodnevno ne treba jednostavno prihvatiti kao normalno stanje. Potrebno je utvrditi njen obrazac, moguće uzroke i eventualnu povezanost sa upotrebom lekova.

Kada glavobolja zahteva hitnu pomoć?

Iznenadna izrazito jaka glavobolja, naročito uz poremećaj svesti, slabost jedne strane tela, poremećaj govora, nagle smetnje vida ili druge novonastale neurološke simptome zahteva hitnu medicinsku procenu.

Da li migrena uvek boli samo sa jedne strane?

Ne. Jednostrana pulsirajuća glavobolja jeste česta karakteristika migrene, ali nije obavezna kod svakog pacijenta. Zbog toga se migrena ne dijagnostikuje samo prema mestu bola.

Da li neurolog odmah traži MR glave?

Ne nužno. O dodatnoj dijagnostici odlučuje se nakon anamneze i neurološkog pregleda, u zavisnosti od karakteristika glavobolje i kliničkog nalaza. M Medical Clinic navodi MR i CT među mogućim dodatnim dijagnostičkim procedurama kada za njih postoji potreba.

Šta treba poneti na pregled neurologa?

Korisno je poneti prethodnu medicinsku dokumentaciju, rezultate ranijih snimanja i laboratorijskih analiza, kao i spisak lekova koje koristite. M Medical Clinic takođe savetuje donošenje dokumentacije o prethodnim pregledima i analizama povezanim sa tegobama.

Leave a reply