
Kako hiperbarična komora pomaže oporavak nakon moždanog udara?
Moždani udar predstavlja jedno od najozbiljnijih neuroloških stanja i jedan je od vodećih uzroka invaliditeta širom sveta. Nastaje kada se prekine ili značajno smanji dotok krvi u deo mozga, te moždane ćelije ostaju bez kiseonika i hranljivih materija. Posledica toga jeste oštećenje ili odumiranje moždanih ćelija, što može dovesti do niza tegoba – od otežanog govora i pokretljivosti, pa do ozbiljnih kognitivnih i motoričkih problema.
Iako su rana dijagnostika i hitno medicinsko zbrinjavanje ključni za preživljavanje i smanjenje posledica moždanog udara, proces oporavka često traje mesecima ili godinama. Upravo zbog toga sve više pažnje privlače savremene metode rehabilitacije koje mogu doprineti bržem i efikasnijem oporavku. Jedna od metoda koja poslednjih godina izaziva veliko interesovanje jeste hiperbarična oksigenoterapija.
Imajući ovo u vidu otkrivamo kako hiperbarična komora pomaže oporavak nakon moždanog udara.
Šta je hiperbarična terapija?
Pre nego što objasnimo kako hiperbarična komora pomaže oporavak nakon moždanog udara, važno je razumeti šta ovaj tretman podrazumeva.
Hiperbarična oksigenoterapija je medicinski postupak tokom kojeg pacijent boravi u posebnoj komori i udiše 100% kiseonik pod povišenim pritiskom (obično 1.5 do 3.0 atmosfera). Takav način primene kiseonika donosi veliki pozitivni efekat na organizam.
Naime, u spoljašnjim uslovima kada udišemo vazduh pri normalnom pritisku krv prenosi kiseonik gotovo isključivo vezan za hemoglobin. Sa druge strane, u hiperbaričnoj komori, pod uslovima povišenog atmosferskog pritiska, količina fizički rastvorenog kiseonika u krvnoj plazmi raste i do 20 puta. Ovaj rastvoreni kiseonik može dopreti i do onih delova tkiva do kojih crvene krvne ćelije, zbog suženih ili blokiranih krvnih sudova, ne mogu da prođu.
Mehanizmi delovanja hiperbarične terapije u oporavku nakon moždanog udara
Kada razmatramo kako hiperbarična komora pomaže oporavak nakon moždanog udara, ključni pojam je ishemijska penumbra. To je područje oštećenog moždanog tkiva koje okružuje mrtvo jezgro infarkta.
Za razliku od centralne zone koja je nepovratno stradala, penumbra sadrži ćelije koje su oštećene i nefunkcionalne, ali još uvek žive. One su u stanju „hibernacije“. Odnosno, nemaju dovoljno kiseonika da bi radile, ali mogu biti spašene ako se dotok kiseonika uspostavi na vreme. Upravo u tome hiperbarična komora pokazuje svoj najveći potencijal.
Povećanje nivoa kiseonika u oštećenom tkivu
Ishemijsko moždanom tkivu hronično nedostaje kiseonik, čak i nakon što se protok krvi delimično uspostavi. S obzirom da hiperbarična terapija povećava parcijalni pritisak kiseonika u arterijskoj krvi, omogućava da kiseonik dopre do područja penumbre. Zahvaljujući ovom dejstvu sprečava se uspavani neuroni se bude. Istovremeno, sprečava se dalje odumiranje ćelija i poboljšava neurološka funkcija.
Stimulacija neuroplastičnosti i regeneracije nervnih vlakana
Hiperbarična terapija stimuliše angiogenezu (stvaranje novih krvnih sudova) i neuroplastičnost (sposobnost mozga da formira nove neuronske veze). To znači da kiseonik pod pritiskom ne održava samo ćelije u životu. On takođe podstiče oporavak i stvaranje novih puteva kojima mozak može da „zaobiđe“ oštećena područja.
Smanjenje edema mozga
Posle moždanog udara, često se razvija cerebralni edem koji dodatno povećava pritisak unutar lobanje i oštećuje zdrave ćelije. Terapija kiseonikom deluje tako što izaziva vazokonstrikciju (sužavanje krvnih sudova) u zdravom tkivu, što smanjuje protok krvi u tom području. Na taj način indirektno smanjuje edem i snižava intrakranijalni pritisak. Ovaj mehanizam je od izuzetne važnosti u akutnoj fazi moždanog udara.
Poboljšanje kognitivnih funkcija
Kombinacija hiperbarične terapije i kompjuterizovanog kognitivnog treninga može dovesti do značajnog poboljšanja globalne kognicije, naročito u domenima orijentacije, pažnje, pamćenja i vizuospacijalnih sposobnosti.
Naučna istraživanja kako hiperbarična komora pomaže oporavak nakon moždanog udara
Brojna klinička ispitivanja potvrdila su benefite hiperbarične terapije u oporavku nakon moždanog udara.
Sansoneova studija iz 1997. godine obuhvatila je samo 17 pacijenata. Ipak, njeni rezultati su pokazali poboljšanje neurološkog oporavka nakon 12 meseci. Ovakva „kasna“ pojava poboljšanja ukazuje na mogućnost da hiperbarična terapija pokreće procese neuroplastičnosti koji zahtevaju vreme da daju rezultate.
Najnovija studija sprovedena je ove godine. U kontrolisanom ispitivanju na 116 pacijenata sa kognitivnim oštećenjem nakon moždanog udara, grupa koja je primala hiperbaričnu terapiju kognitivni trening pokazala je značajno veće poboljšanje kognitivnih funkcija (MMSE skor) i funkcionalne nezavisnosti (Barthel indeks) u odnosu na kontrolnu grupu. Efekti su bili povezani sa povećanjem funkcionalne povezanosti u prefrontalnom korteksu, tj. području ključnom za planiranje, pažnju i izvršne funkcije.
Ako želite da iskoristite pun potencijal hiperbarične oksigenoterapije u oporavku nakon moždanog udara, ključno je da tretman bude sproveden pod nadzorom iskusnog tima i u vrhunski opremljenom centru. Upravo takve uslove nudi vam specijalna bolnica interne i hiperbarične medicine, M-Medical Clinic.
Leave a reply
Leave a reply