Hronične komplikacije dijabetesa i njegov uticaj na ceo organizam

Dijabetes melitus je jedan od najčešćih hroničnih metaboličkih poremećaja savremenog doba. Iako se često govori o „povišenom šećeru“, ono što mnogi ne znaju jeste da dijabetes nije samo problem sa insulinom i glukozom. To je bolest koja, ako se ne kontroliše, postepeno oštećuje gotovo svaki organski sistem u telu.

Od očiju i bubrega, preko srca i krvnih sudova, pa do nerava i kože – dijabetes ostavlja trag na celom organizmu. U ovom tekstu detaljno objašnjavamo koje su najčešće hronične komplikacije dijabetesa i kako one utiču na celokupno zdravlje.

Zašto dijabetes izaziva komplikacije?

Pre nego što krenemo kroz pojedinačne komplikacije, važno je razumeti zašto povišen šećer u krvi uopšte izaziva oštećenja.

Osnovni uzrok svih hroničnih komplikacija dijabetesa jeste oštećenje krvnih sudova usled dugotrajno povišenog nivoa glukoze. Kada je šećer u krvi dugo iznad normale, glukoza se vezuje za proteine u zidovima krvnih sudova i stvara takozvane „napredne produkte glikacije“ (AGEs). Ovi produkti čine zidove krvnih sudova debljim, manje elastičnim i propustljivijim.

Posledice su dve vrste oštećenja krvnih sudova:

  • Mikrovaskularne komplikacije koje zahvataju male krvne sudove (kapilare),
  • Makrovaskularne komplikacije koje deluju na velike krvne sudove (arterije).

Povišen šećer, takođe, oštećuje nerve, slabi imuni sistem (povećavajući rizik od infekcija) i utiče na metabolizam masti (povećavajući rizik od ateroskleroze).

Mikrovaskularne hronične komplikacije dijabetesa

Jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa jeste dijabetička retinopatija. U pitanju je oštećenje krvnih sudova mrežnjače (retine) oka koji vodi ka slepilu. Bolest se razvija kroz dve faze. Neproliferativna retinopatija je rana faza. Karakterišu je sitna krvarenja, curenje tečnosti, otečena mrežnjača (makularni edem). Druga faza je proliferativna retinopatija kada dolazi do stvaranja novih, patoloških krvnih sudova koji rastu po površini mrežnjače i staklastom telu. Oni lako krvare i mogu dovesti do odlubljenja mrežnjače i trajnog gubitka vida.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju su:

  • zamagljen vid (koji ne prolazi promenom dioptrije),
  • „mušice” ili tamne tačke koje plutaju u vidnom polju,
  • osećaj kao da gledate kroz mastan papir,
  • ispadi vidnog polja (senke),
  • noćna slabovidost.

Visok šećer u krvi postepeno oštećuje i bubrege. Tačnije, dolazi do oštećenja mreže malih krvnih sudova, koji se nalazi na početku nefrona u bubregu. Posledica toga jeste pojava dijabetesne nefropatije.

Rani znaci na koje treba obratiti pažnju:

  • penušav urin (znak proteina u urinu),
  • otoci (edemi) – posebno oko očiju ujutro, kasnije na nogama i stopalima,
  • povišen krvni pritisak (koji postaje teško kontrolisati),
  • umor i malaksalost (od nagomilanih otpadnih materija),
  • bubrežna slabost.

U česte hronične komplikacije dijabetesa svrstava se i dijabetesna neuropatija. Može biti:

  • Periferna simetrična polineuropatija koja pogađa ruke i stopala. Simptomi uključuju trnjenje, peckanje, osećaj kao da hodate po vati ili žarulji, utrnulost (gubitak osetljivosti). Zatim i bol i slabost mišića šake i stopala.
  • Autonomna neuropatija oštećuje nerve unutrašnjih organa. Njihovo oštećenje dovodi do tahikardije, nadutosti, mučnine, povraćanja, proliva ili konstipacije, otežanag mokrenja, čestih infekcija urinarnog trakta, inkontinencije, suve i ispucale kože.
  • Fokalna neuropatija (mononeuropatija) predstavlja iznenadnu slabost ili bol koji zahvata jedan nerv ili grupu nerava.

Makrovaskularne hronične komplikacije dijabetesa

Dijabetes ubrzava taloženje masnih naslaga na zidovima arterija, što ih sužava i smanjuje protok krvi. Zbog toga je ateroskleroza 2 do 4 puta češća kod osoba sa dijabetesom nego u opštoj populaciji. Može se javiti i u mlađoj životnoj dobi.

Usled suženja koronarnih arterija smanjen je dotok krvi i kiseonika u srčani mišić. Samim tim, osobe sa dijabetesom imaju značajno veći rizik od angine pektoris, srčanog udara (infarkta miokarda), srčane insuficijencije (slabosti srčanog mišića). Ono što je posebno opasno jeste da osobe sa dijabetesom često imaju „tihi“ srčani udar – bez klasičnog bola u grudima, jer im je oštećenjem nerava smanjena osetljivost za bol.

Slično kao i srce, i mozak zavisi od zdravih krvnih sudova. Suženje ili začepljenje arterija koje snabdevaju mozak krvlju može dovesti do ishemijskog moždanog udara – jednog od vodećih uzroka smrti i teškog invaliditeta kod osoba sa dijabetesom.

Najnovija istraživanja ukazuju i na vezu između dijabetesa i povećanog rizika od demencije, uključujući Alchajmerovu bolest.

Kombinacija loše cirkulacije (periferna arterijska bolest) i neuropatije (gubitak osetljivosti) čini stopala izuzetno ranjivim. Rane koje sporo zarastaju i teške infekcije su česti pratioci ove bolesti. Nažalost, dijabetesno stopalo povećava rizik od amputacije čak 30 puta.

Znaci upozorenja jesu:

  • crvenilo, otok, toplina,
  • žuljevi, posekotine,
  • promena boje kože (tamne mrlje, plavičasta boja),
  • promena oblika stopala,
  • rane koje ne zarastaju,
  • loš miris (znak infekcije),
  • gubitak osećaja za dodir.

Oralne komplikacije dijabetesa

Povišen šećer u krvi stvara idealno okruženje za rast bakterija u ustima. Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik od:

  • Gingivitisa i parodontopatije (upala desni koja može dovesti do gubitka zuba),
  • Suvih usta (kserostomije) – smanjena sekrecija pljuvačke,
  • Oralne kandidijaze (gljivične infekcije – bele naslage na jeziku i obrazima),
  • Odloženog zarastanja rana posle vađenja zuba ili oralnih operacija.

Uticaj dijabetesa na druge organe i sisteme

Dijabetes ne utiče samo na pojedinačne organe — on ima sistemski efekat na ceo organizam.

Visok šećer u krvi smanjuje sposobnost belih krvnih zrnaca da fagocitiraju i ubijaju bakterije. Zato se dijabetičari često suočavaju sa infekcijama urinarnog trakta, infekcijama respiratornog trakta, kao i Infekcijama kože i mekih tkiva.

Dijabetes ostavlja traga i na jetri. Naime, čak dve trećine pacijenata ima neki stepen masne jetre. Ne treba zanemariti ni uticaj na mentalno zdravlje. Dugotrajna bolest dovodi do hroničnog stresa, anksioznosti, pa i depresije.

Iako je dijabetes kompleksna bolest koja utiče na čitav organizam, pravovremena kontrola i odgovoran pristup lečenju ključ su za prevenciju komplikacija. Zato na vreme zakažite redovan pregled u specijalnoj bolnici interne i hiperbarične medicine M-Medical Clinic.

Leave a reply