
Šta je srčana insuficijencija i kako je prepoznati na vreme
Srčana insuficijencija je ozbiljna, hronična bolest koju karakteriše nedovoljna funkcija srčane pumpe. To znači da srce ne može efikasno da pumpa krv po telu. Odnosno, nema dovoljno snage da ispumpa potrebnu količinu krvi za sve delove tela. Zbog toga dolazi do nakupljanja krvi u plućima, trbuhu ili nogama, što povećava rizik od nastanka zgrušavanja krvi.
Iako se srčana insuficijencija može javiti u bilo kom starosnom dobu, češća je kod starijih osoba. Istraživanja pokazuju da svaka deseta osoba starija od 70 godina ima ovo oboljenje.
S obzirom na rasprostranjenost, M-Medical Clinic vam otkriva sve što treba da znate o njoj.
Vrste srčane insuficijencije
Srčana slabost, kako se još naziva, može se klasifikovati na više načina.

Prema mestu nastanka može biti:
- Levostrana srčana insuficijencija je najčešći oblik kod koga dolazi do zastoja krvi u plućima. Taj zastoj izaziva kratak dah i kašalj.
- Desnostrana srčana insuficijencija nastaje usled oslabljene desne polovine srca. U tom slučaju dolazi do zadržavanja tečnosti u organizmu, otoka nogu, stopala i abdomena.
Prema trajanju može biti:
- Akutna srčana insuficijencija nastaje naglo i zahteva hitno medicinsko zbrinjavanje.
- Hronična srčana insuficijencija se razvija postepeno i zahteva dugotrajno praćenje i terapiju.
Koji su uzroci srčane insuficijencije?
Srčana insuficijencija je najčešće posledica drugih kardiovaskularnih oboljenja. Pre svega, koronarne bolesti srca, infarkta miokarda, dugotrajne arterijske hipertenzije i bolesti srčanih zalistaka. U pokretače se svrstava i kardiomiopatija, poremećaj srčanog ritma, miokarditis.
Može biti izazvana i drugim oboljenjima, kao što su dijabetes, poremećaj funkcije štitne žlezde (hipertireoza, hipotireoza), emfizem pluća, teži oblik anemije.
Rizik od nastanka povećava i način života. Pušenje, fizička neaktivnost, nezdrava ishrana i hronični stres su vodeći faktori.
Kako prepoznati srčanu insuficijenciju?
Simptomi se mogu javiti postepeno ili naglo, a variraju u zavisnosti od težine stanja. Najčešći znaci su:
- Zamor i nedostatak energije
Čak i tokom svakodnevnih, laganih aktivnosti javlja se ubrzano zamaranje, jer srce nije u mogućnosti da dostavi dovoljnu količinu krvi bogate kiseonikom do mišića i drugih organa u telu.
- Kratak dah
Zbog nakupljanja viška tečnosti u plućima, otežan je normalan prelazak kiseonika iz vazduha u krv. Posledica toga je otežano disanje koje se javlja pri naprezanju, a u težim slučajevima i u stanju mirovanja.
- Oticanje nogu, gležnjeva i stopala
Usled slabosti srca dolazi do nakupljanja tečnosti u čitavom telu, što dovodi do otoka. Najčešće se javljaju predelu članaka i stopala, a može biti praćeno porastom telesne težine.
- Hronični umor
Posledica je nemogućnosti srčane pumpe da dostavi dovoljnu količinu krvi telu i mišićima.
Ove simptome prate niz drugih, kao što su aritmija, učestalo mokrenje tokom noći, otežana koncentracija, vrtoglavica i nesvestica, gubitak apetita.
Kako se postavlja dijagnoza?
Lečenje srčane slabosti ima za cilj ublažavanje simptoma, usporavanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvaliteta života. Pored medikamenozne terapije, ključnu ulogu ima i promena životnih navika. Ona podrazumeva redovnu fizičku aktivnost, redukciju unosa soli, zdravu ishranu, izbegavanje alkohola i prestanak pušenja.

Takođe, neophodno je redovno praćenje krvnog pritiska i šećera u krvi.
Rano prepoznavanje simptoma ključno je za uspešno lečenje. Zato na vreme zakažite pregled kardiologa u specijalnoj bolnici interne i hiperbarične medicine M-Medical Clinic.
Leave a reply
Leave a reply